Može li se kompostirati dlaka, perje i slično?
Naravno, sve što je organskog porijekla, može se kompostirati. Skračeno se to može reći: sve što se jede i što raste, može se upotrijebiti za pripremu komposta, pod uvjetom da nije onečišćeno štetnim tvarima : bojama, naftom , kemikalijama, teškim metalima i sl.

Što je uzrok pojave glista u kompostu i da li je to dobro za kompost?
Gliste koriste razne sastojke u kompostu kao hranu te tako i doprinose razgradnji organske tvari. One su znak da kompost još nije sasvim prerađen – nije zreo. U takvom stadiju kompost može biti agresivan za korijenje te se ne preporuča saditi u njega. U principu nije potrebno uklanjati gliste, one same odlaze kad nema hrane što ujedno znači da je kompost zreo i spreman za uporabu.

Utječe li pH-vriednost na napredovanje procesa kompostiranja?
Da, pH vrijednost je bitan čimbenik procesa kompostiranja jer su mikroorganizmi koji u stvari provode proces kompostiranja vrlo osjetljivi na promjenu aciditeta/alkaliteta. Postoji i podjela mikroroganizama prema području pH vrijednosti koja im je neophodna za život. Tijekom procesa kompostiranja pH vrijednost se mijenja ali samo u početku procesa. Ako se to pojavljuje kasnije onda ukazuje na problem.

Koja je razlika između aerobnog i anaerobnog kompostiranja?
Aerobno kompostiranje je kompostiranje uz prisustvo zraka i provode ga mikroorganizmi kojima je kisik neophodan za rast, razvoj i razmnožavanje, dok je anaerobno kompostiranje proces bez zraka i provode ga anaerobni mikroorganizmi. Anaeroban proces se lako prepoznaje po mirisu metana ili amonijaka i u pravilu duže traje od aerobnog te ga se ne prevrće.