………Kompostiranje u Europi i svijetu………
Veliki broj država unutar Europske Unije već ima zakonom regulirano odvajanje otpada te recikliranje.
Odvajanje korisnog otpada postao je unosan posao, posebno kada se u obzir uzme , da se odvajanjem štedi na odvozu i saniranju divljih odlagališta otpada.
Kompostiranjem se organska tvar reducira na nekoliko nusprodukata, koji u tom procesu oslobađaju toplinu. Nusprodukti kompostiranja mogu biti veoma korisni.
Plinove i toplinu može se upotrijebiti kao izvor energije, koji će svakako doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena A kruti nusprodukt, humus, doprinosi zdravlju zemlje i bioraznolikosti.

AUSTRIJA
Oko 400,000 t bio-otpada i oko 200,000t zelenog otpada prikupljeno je i pojedinačno tretirano 2000.g. S jedne strane 7% Austrijskih compostnih mjesta pokriva oko 50% kapaciteta za kompostiranje cjelokupnog bio-otpada, a s druge strane postoji veliki broj privatnih kompostnih mjesta od kojih 44% ima kapacitet veći od 500t/godišnje, što predstavlja decentraliziranu strukturu Austrijskog odnosa prema bio-otpadu. Austrija ima 3 tvornice bio plina za kućni organski otpad, ukupnog kapaciteta 45000 t .
Samo u Beču, od prikupljenog 101920t biološkog otpada dobiven je kompost vrhunske kvalitete koji se koristi u zemljoradnji umjesto kemijskog gnojiva.

ŠVICARSKA
U 2000.g prikupljeno je preko 641400t bio-otpada koji je prerađen u 107 velikih kompostnih postrojenja kapaciteta od oko 1000t/ godišnje. 62% od ukupne mase prerađeno je u kompostnim postrojenjima otvorenog tipa.
Procjenjuje se da pored ovog broja godišnje se preradi i do 300000 t bio-otpada na privatnim kompostnim kompostnim mjestima.

SLOVENIJA
Slovenija godišnje proizvede oko 6,2 milijuna tona otpada, od čega je oko 12% bio-otpad iz poljoprivrede, šumarije i drvne industrije Postoji 13 odlagališta otpada sa mogućnošću separativnog odlaganja otpada .
Kompostna postrojenja u Sloveniji godišnje proizvedu 14000t komposta, životinjski otpad sa farma koristi se u energetskim postrojenjima i tvornici cementa, njihova količina je i do 70,000t godišnje.

NEW YORK
NY ima gotovo 19 milijuna stanovnika. Ako svako kućanstvo prosječno proizvede oko kilogram organskog otpada na dan, nastaje vrlo velika količina biootpada za kompostiranje. Grad NY provodi nekoliko programa recikliranja koji su krenuli 1986. : kako reciklirati biološki otpad, papir, plastične boce i sl.
Svi građani NY zakonom su obavezni odvojeno odlagati otpad, a kazne za nepoštivanje ovog zakona se penju i do 500$ Danas „Department of sanitation“ preradi prosječno preko 47000 tona organskog materijala godišnje od čega je 20.000 tona lišća, 7500 tona hrane, 2500 tone božićnih drvaca 10.000 tona pokošene trave i procjenjuje se na oko 7.000 tona granja od proljetnog obrezivanja drveća.

Izvori:
www.kompost.ch
the NewYork City compost project
The NYC Compost Project, funded by the NYC Department of Sanitation, offers a variety of workshops on indoor and outdoor composting and also participates in various environmental events throughout the five boroughs of New York City.

Proljetni radovi na kompostištu
.........stiglo nam je proljeće, napokon je kraj mrazevima i niskim temperaturama.
Polako možete otkriti svoje kompostne hrpe i pogledati kako je kompost preživio zimu. Trenutno još uvijek nema toliko života u kompostnoj hrpi kako ste na to navikli tijekom toplih mjeseci, ali brzo će se i to promijeniti.
Kompostnu hrpu je potrebno dobro „protresti“, po potrebi dodati suhog ili zelenog materijala. Ukoliko se tijekom zime kompost posušio, treba ga umjereno pokvasiti a ako je suviše mokar i neugodno zaudara, dobro ga prozračite vilama uz dodavanje sječke, suhog lišća, slame ili usitnjenih papirnatih kutija za jaja.
Ako je razgradnja dobro napredovala, što znači da se kompost nije zamrznuo i da su bubice i gliste dobro radile čitavu zimu, možete jedan dio i prosijati i upotrijebiti za pripremu supstrata za rasadu
Recept za supstrat-
dobro izmješati:
1/3 prosijanog komposta
1/3 pjeska
1/3 vrtne zemlje