Što se može kompostirati? Koliko piljevine mogu dodati u kompost?
Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter.
Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv.
Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...)
Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...
Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog, i manje hranjivog.
Omjer C:N ( ugljik:dušik) vrlo je važan za proces fermentacije i pretvorbe komposta.
Omjer C:N ulaznog materijala treba iznositi ca. 20-30: 1
CN odnosi različitih organskih tvari koje služe kao komponente mase za kompostiranje

Materijal	Ugljik C	Dušik  N
Papir	175-500	1
Piljevina	250-500	1
Drvo-borovina	725	1
Slama	48-125	1
Lišće	30-60	1
Leguminoze	40-50	1
Kuhinjski ostaci	11-20	1
Stajski gnoj	20-30	1
Kokošji gnoj	10	1
Gnojovka	5-13	1
Pokošena trava	12	1
Vrtni otpad	20-60	1
Voćni otpad	13-35	1

Udio materijala bogatog ugljikom i dušikom trebao bi biti (težinski) podjednak.